Atina bi mogla da prizna Kosovo ako to zatraži Vašington, i to iz nekoliko razloga. Među njima je najveći ekonomski, zbog pritiska koji dolazi iz EU i Njemačke. Drugi ozbiljan razlog je bezbjednosni, zbog aspiracija Albanaca i Turaka ka grčkoj teritoriji.
Iza pregovora oko imena između Grčke i Makedonije našlo se i pitanje priznanja Kosova od strane zvanične Atine.
To je za „Sputnjik” izjavio Dušan Janjić iz Foruma za etičke odnose, uz napomenu da je ponuda Vašingtona i NATO-a u okviru nove politike Donalda Trampa, u kojoj se prednost daje vojno-diplomatskim rješenjima.
– Jasno je da Amerika jača taj vojni kompleks i u ekonomskom i političkom smislu, pa i kao sredstvo pritiska. Dakle, Trampu je jedan od prioriteta jačanje Amerike na Balkanu i potiskivanje Rusije, i sigurno je da će NATO ući u tu ulogu. Sadašnje vlade Makedonije i Grčke žele da riješe problem koji imaju jer ne možete biti član NATO-a ako imate problem sa nekom od članica. To što postoji snažna opozicija neće ništa promijeniti, kao ni same demonstracije desnice u Grčkoj – uvjeren je Janjić.
On dodaje da ti događaji mogu samo da povećaju cijenu koju će Grčka tražiti od Amerike za ovu „uslugu“.
Na pitanje zašto bi Grčka priznala Kosovo baš sada, Janjić kao odgovor navodi nekoliko razloga, prvenstveno ekonomsku pomoć koju bi dobila od Amerike i veoma bitan bezbjednosni aspekat.
– Grčku su toliko ekonomski pritisle EU i Njemačka da ona ne može da diše. Atina sad traži prostor u kome bi sebi, između ostalog, mogla da olakša i ekonomsku situaciju. Grci su sve političke procese do sada završavali vrlo pragmatično izračunatom cijenom. Nema razloga da to ne bude i ovog puta. Druga stvar je sama bezbjednost Grčke. Ako se ne zatvori pitanje Makedonije, otvara se albanska pretenzija, a ona targetira i Epir, odnosno dio Čamerije (oblast naseljena Albancima). Grci će i zbog toga htjeti da zatvore ovo pitanje. Treća stvar je Turska, jer je grčkom nacionalizmu prvi neprijatelj ta zemlja. Grci vide da su pozicije Turske poljuljane u NATO-u, a njima je saradnja sa Amerikancima dragocjena zbog odbrane statusa zamrznutog konflikta na Kipru. Sve ovo Grci moraju da rješavaju uz pojačanu saradnju sa Amerikancima, jer su i Turci i Grci u NATO alijansi – naveo je Janjić.
Kako je dodao, ne smije da se zaboravi da u Grčkoj stalno ili privremeno radi oko 700.000 Albanaca, a da je njih još oko 150.000 u kretanju na relaciji Makedonija—Kosovo—Albanija—Grčka.
– To je jaka dijaspora, tačnije lobi, a javnost Grčke ih je u poslednjih desetak godina prihvatila kao činjenicu – kazao je Janjić i dodao da bi priznavanje Kosova od strane Grčke za Ameriku bilo ogromna usluga.
On vjeruje da je gotovo pa sigurno da će se ubuduće Republika Makedonija zvati „Gornja Makedonija“, koja bi se na engleskom izgovarala kao jedna riječ i koja se ne bi prevodila (Upper Macedonia).
Kako smatra spoljnopolitički komentator Saša Borojević, ako je grčka vlada i imala plan da pristane na pomenuto ime za Makedoniju i da prizna Kosovo, onda protest 140.000 Grka u grčkoj prestonici sigurno skrenuo njihovu pažnju.
– Američki uticaj na Kosovu je neosporno jak i pokušaj Prištine da kroz EU uvuče SAD u proces Briselskog sporazuma sada dolazi do svog epiloga. Evo i kako. Grčka je odličan model pravoslavne zemlje koja se sve vreme bratimi i pokazuje saradnju sa Rusijom. Za SAD je važno da iskoče iz tog kolosijeka i priznaju Kosovo zarad novca, tačnije obećanja da će im biti odbijen dug prema EU – kazao je Borojević.
On podsjeća na dokument agencije CIA u kome je novčano izvedena vrijednost Kosova u odnosu na Srbiju. Kako je podsjetio, u tom dokumentu piše da Kosovo sa svim rudnim bogatstvima vrijedi oko 500 milijardi dolara, dok ostatak Srbije sa Vojvodinom vrijedi negdje oko 200 milijardi.
– Americi je u ovom segmentu bilo izuzetno bitno da isfinansira grčke dugove kako bi kroz Kosovo uspjeli da naprave Veliku Albaniju, a to je nešto čega se Grci i te kako plaše. Jer kada priznate Makedoniju sa većinskim albanskim stanovništvom, vi sjutra imate problem da će Velika Albanija tražiti i dio Grčke – istakao je Borojević.
Kako je ocijenio, u slučaju da se desi da Grčka, kao najveća pravoslavna država u ovom regionu, pod pritiskom ili odlukom njihove vlasti, ipak prizna Kosovo, to bi značilo razbijanje velikog pravoslavnog bloka.
– Osim toga, grčko priznanje Kosova moglo bi da ugrozi i njihovo poslovanje sa Kinezima, s obzirom da je ta država kupila luke u Grčkoj, a finansira i brze pruge ka Srbiji.
U ovom slučaju mislim da bi bila prekinuta bilo kakva saradnja koja se odvija preko Grčke i zato mislim da je propao plan da se u roku od 24 sata donese rezolucija o imenu Makedonije i da se preko noći dođe do epiloga. Vjerujem da je to sada besmisleno – zaključio je Borojević.
U centru grčke prestonice održan je protest protiv predloga kompromisa o imenu Makedonije, što zagovara vlada premijera Aleksisa Ciprasa. Slavni kompozitor Mikis Teodorakis poručio je grčkoj vladi da je, ako misli da potpiše ime koje sadrži riječ Makedonija, u obavezi da za to prvo pita grčki narod.
Sputnjik
Atina poziva Skoplje da saopšti novo ime države
Šef grčke diplomatije Nikos Kocijas pozvao je Skoplje da, kako je rekao, konačno izađe i javno kaže kako će glasiti novo ime Makedonije, kao i da to razjasni građanima.
On je u intervjuu za Evronjuz rekao da Atina već priprema teren da građani Grčke prihvate to, inače, složeno ime, ali da ne vidi da se to čini i na drugoj strani.
– Grčka vlada je preuzela odgovornost da javno kaže da želi promjenu imena i da prihvata da se u novom imenu nađe i riječ Makedonija. Sada očekujemo od Skoplja da konačno izađe i javno kaže šta će u tom imenu biti „prezime” i da isto tako to objasni svojim građanima – rekao je Kocijas.
On je izrazio zabrinutost zbog toga što druga strane ne radi na tome da javno mnjenje pripremi za novo ime.
Što se tiče samog imena, Kocijas je rekao da grčka vlada preferira slovenske nijanse u izgovoru novog imena.